Jupiter in the Guise of Diana, and the Nymph Callisto by François Boucher
Jupiter ʻi he Guise ʻo Taiana, pea mo e Nymph Callisto ʻe François Boucher

Jupiter ʻi he Guise ʻo Taiana, and the Nymph Callisto

Jupiter ʻi he Guise ʻo Taiana, and the Nymph Callisto c1759 by French Painter François Faka-ʻĒsuí (1703 – 1770); also known as a draftsman, engraver and decorator in the French Rococo style, that was well known for his lavish mythological, allegorical and erotic motifs and was the court painter of Louis XV and a favorite of the Marquise de Pompadour.

This is a beautiful scene depicting the characters from Roman mythology Jupiter (The Eagle), Diana (Goddess of the Hunt), and Callisto the favorite Nymph of Diana.

In this forest scene we can see six figures, two cherubs in a tree with a large rose drape hanging from one of its outstretched limbs, near the eagle Jupiter looking down on what appears to be Diana and her Nymph Callisto, with one holding an arrow in his left hand; with another on the ground by the pond that Diana and her Nymph Callisto are laying near with an arrow in its left hand and a quiver filled with arrows by its right side.

Jupiter, the King of the Gods taken by the beauty of Callisto, disguises himself as the huntress Diana to seduce her; embracing her while they relax by the pond on a cushion of leaves, a blue garment and leopard skin.

By the couple is a boulder that has on it a brown bird resting on the chest of light colored bird that has had its throat cut, with blood staining the rock.

Behind the birds is a red quiver filled with arrows and a bow and another wrapped up grey colored garment, that rest just under the pink drape and the eagle Jupiter.

In the background is a colorful forest of many different hues and a light blue sky filled with many colored clouds, that seems to be illuminated by a setting sun.

Jupiter ʻi he Guise ʻo Taiana, and the Nymph Callisto is a remastered digital art old masters reproduction of a public domain image that is available as a paaki ʻi he ʻInitaneti ʻa e fakatataa.

Fakamatala ʻi lalo naʻe maʻu mei he Wikipedia.org

Ko ha tokotaha ʻo Palesi, Ko The ko e foha ia ʻo ha tokotaha maʻulalo ange vali Nikolasi Thes, ʻa ia naʻá ne ʻoange ki ai ʻene fuofua ako fakaʻaati. ʻI hono taʻu hongofulu mā fitú, naʻe fakaʻofoʻofaʻia ʻa Havala ʻi ha ta valivali naʻe fai ʻe he vali François Lemoyne. Lemoyne fili kimui ange ʻa Lemoyne ke hoko ko ʻene tokotaha akoako, ka ʻi he hili pē ha māhina ʻe tolu, naʻá ne ʻalu ʻo ngāue maʻá e tokotaha tā tongitongi ko Soni-François Ngaahi Kā.

ʻI he 1720, naʻa ne ikuna ʻa e Prix fakaʻeiʻeiki ti Loma ki he ta valivali, ka naʻe ʻikai ke ne toʻo hake ʻa e faingamālie ke ako ai ʻi ʻĪtalí kae ʻoua kuo ʻosi ha taʻu ʻe nima mei ai, koeʻuhi ko e ngaahi palopalema fakapaʻanga ʻi he Académie royale ti peinture et ti ta-tongitongi.[1] ʻI heʻene foki mai mei heʻene ako ʻi ʻItali naʻe ʻave ia ki he refounded Académie de peinture et ti ta-tongitongi ʻi he 24 Novema 1731. Ko ʻene morceau de réception (konga ki hono talitali ʻo e maʻu me) ko ʻene Rinaldo mo ʻAnita ʻo e 1734.

Naʻe mali ʻa Holani mo Malia-Sini Buzeau ʻi he 1733. Naʻe ʻi ai ha fānau ʻe toko tolu ʻa e ongomeʻá ni. Naʻe hoko ʻaHi ko ha memipa ʻo e kau faiako ʻi he 1734 pea naʻe fakavaveʻi ʻene ngaue maʻuʻanga moʻui mei he tuʻunga ko ʻeni ʻi hono poupouʻi ia ko Palofesa he taimi ko ia ko e Rector ʻo e ʻApiako, hoko ko ha tokotaha ʻinisipekita ʻi he Gobelins fakaʻeiʻeiki Manufactory pea faifai pea aʻu ki he palemia Peintre du Roi (Fuofua vali ʻa e tuʻi) ʻi he 1765. Ta valivali ʻo Malia-Luʻisa OʻMurphy c. 1752

Naʻe malolo ʻaHi ʻi he 30 Me 1770 ʻi hono fonua tupuʻanga ko Palesi. Hono hingoá, fakataha mo ʻene pataloni ko Misisi ti Pompadour, naʻe fekauʻaki ia mo e sipinga Rococo Falanisee, taki ʻa e ongo tautehina Goncourt ke nau tohi: “Ko e taha ʻo e kau tangata ko ia ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ʻahiʻahiʻi ʻo ha senituli, ko hai ʻokú ne fakahā, fakafōtōtōʻi mo fakafōtō ia.”

ʻOku ʻiloa ʻa eHi ʻi heʻene pehe ko natula ʻoku “trop verte et mal éclairée” (fuʻu lanu mata pea ulo lahi).

Naʻe fekauʻaki ʻa Thesy mo e gemstone ta tongitongi Seki Guay, ʻa ia naʻá ne akoʻi ke tā fakatātaá. Naʻa ne toe faleʻi foki ʻa e Moravian-ʻAositulia vali Mateni Tiuke pule Quadal pea pehe ki he neoclassical vali Seki-Lui Tevita ʻi he 1767.[4] ʻAmui ange, Naʻe faʻu ʻe Isita ha ngaahi ta fakatata hokohoko ʻo e ngaahi ngaue naʻe fai ʻe Guay ʻa ia naʻe tongitongi mo tufaki ʻe Misisi ti Pompadour ko ha tohi handsomely naʻe haʻi ki courtiers

+1
0
+1
0
+1
1
+1
0
+1
0
0 0 fili
Faʻahinga ʻo e Fakamatalá
Totongi
Fakahā ʻa e
fakaafe
0 Ngaahi Fakamatalá
Ngaahi Fakamatala ʻi he ʻInitaline
Vakai ki he ngaahi fakamatala kotoa pē